Embaixadór Japaun Selebra Inaugurasaun ba Reabilitasaun Uma Kakuluk Colégio Dom Bosco Fatumaca nian iha Munisípiu Baucau
2022/9/28



Iha loron 28 fulan Septembru tinan 2022, serimónia inaugurasaun ne’e hala’o hodi selebra konkluzaun ba reabilitasaun uma kakuluk iha Dom Bosco Fatumaca iha Suku Gariuai, Postu Administrativu Baucau, Munisípiu Baucau. Serimónia ne’e organiza husi Dom Bosco Fatumaca ne’ebé simu fundus husi Embaixada Japaun hodi implementa projetu refere. Marka prezensa iha serimónia ne’e mak hanesan Sr. Masami KINEFUCHI, Embaixadór Japaun ba Timor-Leste, ofisiais governu lokál husi autoridade relevante sira, partes interesadas, profesóres, staf eskola no estudante sira.
Embaixadór Kinefuchi fó parabens dahuluk ba nomeasaun Kardeál Virgílio do Carmo da Silva hanesan alumni boot ida hosi Don Bosco Fatumaca e hanesan mos Kardeál dahuluk Timor-Leste nian. Tuirmai Embaixadór hateten; “Laos de’it Kardeál do Carmo da Silva, maibe mós lider eminente barak iha nasaun ne’e mai husi eskola koñesidu ida ne’e. Sira hala’o papél importante iha polítika, negósiu, indústria, siénsia, enjeñaria, edukasaun no seluk tan. Eskola ne’e iha tradisaun naruk no nia reputasaun di’ak tebes.”
Ko’alia kona-ba projetu ne’e, nia elojia maneira de implementasaun ida ne’e. “Ha’u impresionadu tebes katak servisu reabilitasaun nian hala’o husi komunidade eskola Don Bosco inklui estudante no professor sira rasik. Nune’e, fundu sira ne’e uza de’it atu sosa material ho kualidade di’ak no ikus mai projetu konsege hala’o ho efisiénsia no másimu. Aproximasaun ida ne’e bele sai modelu ida ba projetu sira seluk tanba ida ne’e reprezenta sentidu nain ida ne’ebé makas ne’ebé presiza subliña liutan iha nasaun ida ne’e.”
Embaixador ne’e ko’alia liu konaba importánsia husi Edukasaun ba elite no mós ba públiku jerál no esplika konaba asisténsia Japonés oioin ne’ebé bele hamosu iha pais tomak inklui Fakuldade Enjinaria UNTL nian. Nia mós enkoraja estudante sira atu aplika ba bolsu estudu iha Japaun no mós servisu iha kompañia Japonés nian no Universidade sira. Nune’e mós ba foin sa’e sira ne’ebé la ho grau akadémiku, nia esplika katak Governu rua ne’e agora dadaun ne’e diskute hela oinsá atu utiliza programa Japaun nian ne’ebé eziste ba traballador foin sae sira ne’ebé hetan kualifikasaun bainhira sira servisu iha Japaun e hafoin tinan tolu sira bele hili hodi hetan servisu foun iha Japaun no hela iha ne’ebá ka fila mai Timor-Leste hodi kontribui no harii nasaun ninia dezenvolvimentu.
*********************************************************************************************************************************************
Governu Japaun fornese ona $ 90,909 dolares Amerikanu ba projetu ne’e tuir kontratu ne’ebé asina ona iha loron 23 fulan Fevereiru 2021. Projetu ne’e reabilita kakuluk hosi edifísiu 4 (haat) hosi salas de aula Dom Bosco Fatumaca ne’ebé benefisia estudante liu 300 iha eskola refere.
Projetu ne’e possível ho Eskema Fundu Asistensia Seguransa Umana (GGP) ne’ebé ho eskala ki’ik maibe fo benefisiu direitamente ba nesesidade komunidade sira nian iha area edukasaun, saúde, bee moos no servisu nesesáriu sira seluk. Desde lansamentu projetu dahuluk iha tinan 2000, total projetu hamutuk 132 mak implementa ona iha Munisipiu 13 liuhosi Programa GGP ne’e.
Embaixadór Kinefuchi fó parabens dahuluk ba nomeasaun Kardeál Virgílio do Carmo da Silva hanesan alumni boot ida hosi Don Bosco Fatumaca e hanesan mos Kardeál dahuluk Timor-Leste nian. Tuirmai Embaixadór hateten; “Laos de’it Kardeál do Carmo da Silva, maibe mós lider eminente barak iha nasaun ne’e mai husi eskola koñesidu ida ne’e. Sira hala’o papél importante iha polítika, negósiu, indústria, siénsia, enjeñaria, edukasaun no seluk tan. Eskola ne’e iha tradisaun naruk no nia reputasaun di’ak tebes.”
Ko’alia kona-ba projetu ne’e, nia elojia maneira de implementasaun ida ne’e. “Ha’u impresionadu tebes katak servisu reabilitasaun nian hala’o husi komunidade eskola Don Bosco inklui estudante no professor sira rasik. Nune’e, fundu sira ne’e uza de’it atu sosa material ho kualidade di’ak no ikus mai projetu konsege hala’o ho efisiénsia no másimu. Aproximasaun ida ne’e bele sai modelu ida ba projetu sira seluk tanba ida ne’e reprezenta sentidu nain ida ne’ebé makas ne’ebé presiza subliña liutan iha nasaun ida ne’e.”
Embaixador ne’e ko’alia liu konaba importánsia husi Edukasaun ba elite no mós ba públiku jerál no esplika konaba asisténsia Japonés oioin ne’ebé bele hamosu iha pais tomak inklui Fakuldade Enjinaria UNTL nian. Nia mós enkoraja estudante sira atu aplika ba bolsu estudu iha Japaun no mós servisu iha kompañia Japonés nian no Universidade sira. Nune’e mós ba foin sa’e sira ne’ebé la ho grau akadémiku, nia esplika katak Governu rua ne’e agora dadaun ne’e diskute hela oinsá atu utiliza programa Japaun nian ne’ebé eziste ba traballador foin sae sira ne’ebé hetan kualifikasaun bainhira sira servisu iha Japaun e hafoin tinan tolu sira bele hili hodi hetan servisu foun iha Japaun no hela iha ne’ebá ka fila mai Timor-Leste hodi kontribui no harii nasaun ninia dezenvolvimentu.
*********************************************************************************************************************************************
Governu Japaun fornese ona $ 90,909 dolares Amerikanu ba projetu ne’e tuir kontratu ne’ebé asina ona iha loron 23 fulan Fevereiru 2021. Projetu ne’e reabilita kakuluk hosi edifísiu 4 (haat) hosi salas de aula Dom Bosco Fatumaca ne’ebé benefisia estudante liu 300 iha eskola refere.
Projetu ne’e possível ho Eskema Fundu Asistensia Seguransa Umana (GGP) ne’ebé ho eskala ki’ik maibe fo benefisiu direitamente ba nesesidade komunidade sira nian iha area edukasaun, saúde, bee moos no servisu nesesáriu sira seluk. Desde lansamentu projetu dahuluk iha tinan 2000, total projetu hamutuk 132 mak implementa ona iha Munisipiu 13 liuhosi Programa GGP ne’e.