Embaixadór Japaun Reitera Japaun nia asisténsia iha TL durante tinan 20 resin foka liu ba setór saúde no espresa prontidaun ba asisténsia seluk tan iha Serimónia Inaugurasaun Postu Saúde iha Suku Souro, Munisípiu Lautem

2022/7/28
Embaixador Kinefuchi asina plat
Embaixador foo xavi postu saude nian ba Ministra da Saude
Embaixador foo diskursu
     Iha loron 28 fulan Jullu 2022, S.E. Sra. Odete Maria Freitas Belo, Ministra Saúde no Sr. Masami KINEFUCHI, Embaixadór Japaun nian ba Timor-Leste selebra konkluzaun postu saúde iha Suku Souro, Postu Administrativu Lospalos, Munisípiu Lautem. Eventu ne’e mós hetan prezensa husi reprezentante Ministériu Saúde nian no autoridade Munisípiu Lautem entre sira seluk.
     Iha serimónia ne’e, ba dala uluk Embaixadór Kinefuchi ko’alia kona-ba tinan 20 Lasu Amizade no Solidariedade entre Japaun no TL, hodi hatete, “Governu Japaun sempre apoiu harií nasaun Timor-Leste nian durante tinan 20 resin, inklui mos tempu sira antes restaurasaun independénsia nian.”
     Tuir Embaixadór, setór saúde mak área prioridade ida entre asisténsia Japaun nian. “Servisu besik liu ho Ministériu Saúde no parseria ho UNICEF, JICA, ONG Japaun no ONG lokal sira nsst., Governu Japaun finansia ona projetus oioin ho total orsamentu liu miliaun 35 dolares Amerikanu hodi hadi’ak servisu kuidadu saúde iha Timor-Leste.”
     “Liu husi projetus hirak ne’e, ami fornese ona dezenvolvimentu rekursu umanu iha kuidadu saúde primária no kuidadu saúde inan no oan, konstrui ona klínika lokál no postu saúde sira nune’e mós hadi’ak servisu kuidadu saúde primária iha area remota sira.”
     “Aleinde ida ne’e, ami-nia apoiu hodi kombate pandemia sira hamutuk miliaun 20 dolares Amerikanu resin aleinde vascinas, no hosi montante ne’e, miliaun 11 dolares Amerikanu mak aloka ona ba projetus relasionadu ho Ministériu Saúde. “  
     Nia aumenta tan katak Japaun agora dadaun lori hela ekipa JICA nian mai TL atu haree posibilidade ba projetu asisténsia Japaun nian iha futuru inklui Ospital Nasional iha Dili.
     Embaixador ne’e mós mensiona kona-ba importánsia husi saúde inan no oan, hodi hatudu “Livru matadalan Saúde Inan no Oan” ba komunidade, hodi hateten “livriñu ne’e orijinalmente kria iha Japaun iha tinan 80 liubá, depois espalla ba mundu tomak inklui Timor-Leste.”
     Nia kontente katak versaun atuál husi livriñu ne’e di’ak liu kompara ho livriñu orijinál no ida ne’e popular iha Timor-Leste. Nia dezeju katak inan Timor oan sira hotu utiliza ho di’ak livriñu ne’e hodi asegura kresimentu saudável ba sira-nia oan.
     Nia remata ninia diskursu hodi hateten katak Japaun sei kontinua fó apoiu ba dezenvolvimentu Timor-Leste nian ho espiritu Lasu Amizade no Solidariedade.