Embaixadór Japaun inaugura ona eskola primária ida iha Suku Daudere, Postu Administrativu Lautem, Munisípiu Lautem
2022/7/27



Iha loron 27 fulan Jullu 2022, profesóres no alunus husi Eskola Primária Aelafa nian simu ho laran-haksolok Embaixadór Japaun ba Timor-Leste, Sr. Kinefuchi MASAMI ho aprezentasaun Tais no dansa tradisionál tanba nia vizita no inaugura eskola ne’e iha Suku Daudere, Postu Administrativu Lautem, Munisípiu Lautem. Konstrusaun eskola ne’e finaliza ona iha fulan Novembru tinan 2020, ho asisténsia orsamentu total $90,699 USD liu husi eskema Governu Japaun nian mak Fundu Asisténsia Seguransa Umana ba komunidade sira iha nivel baze (GGP). Projetu ne’e implementa husi FUNDAMOR, ONG lokal ida. Eventu refere hetan prezensa mós husi Adjuntu Administrador Munisípiu Lautem, Administrador Postu Administrativu Lautem, Xefe Suku Daudere, staf FUNDAMOR nian no mós membru husi komunidade lokál sira.
Sr. Kinefuchi hateten “Ha’u kontente mai iha fatin furak ne’e no haree edifisiu eskola foun ne’e ho imi hotu ohin loron. Japaun nia asisténsia ba Timor-Leste liu ona tinan 20 resin ne’ebé mak substansial tebes, inklui projetu infraestrutura ho eskala boot. Ami ajuda konstrui estrada nasionál no. 1 hosi Dili ba Baucau. Antes konstrusaun estrada refere, viajen hosi Dili ba Baucau lori oras 5 resin maibe agora presiza de’it oras 2 nia laran. Iha parte seluk, ami mós fiar katak importánsia husi projetu eskala ki’ik hirak ne’e hanesan konstrusoens eskola bele lori benefisiu diretamente ba komunidade lokál sira.”
Sr. Kinefuchi hateten “Ha’u kontente mai iha fatin furak ne’e no haree edifisiu eskola foun ne’e ho imi hotu ohin loron. Japaun nia asisténsia ba Timor-Leste liu ona tinan 20 resin ne’ebé mak substansial tebes, inklui projetu infraestrutura ho eskala boot. Ami ajuda konstrui estrada nasionál no. 1 hosi Dili ba Baucau. Antes konstrusaun estrada refere, viajen hosi Dili ba Baucau lori oras 5 resin maibe agora presiza de’it oras 2 nia laran. Iha parte seluk, ami mós fiar katak importánsia husi projetu eskala ki’ik hirak ne’e hanesan konstrusoens eskola bele lori benefisiu diretamente ba komunidade lokál sira.”

Nia hatutan tan katak “Ami mós suporta kapasitasaun rekursu umanu iha Timor-Leste hanesan ami iha programa bolsu estudu lubuk ida ba estudante sira atu halao estudu iha Japaun. Se imi iha interese, bele aplika programa sira ne’e iha futuru.”
Objetivu hosi projetu ne’e mak atu hadi’a ambiente edukasional ne’ebé ijieniku iha Eskola Primária Aelafa. Estudantes ho numeru 100 resin mak hetan benefísiu hosi edifísiu eskola foun ne’e ho total sala de aula 3 no sentina 5 iha eskola refere.
GGP implementa ona projetu hamutuk 132 iha munisípiu 13 hotu hahú kedas iha tinan 2000. Programa sira ne’e barak liu mak fornese asisténsia infraestrutura báziku, inklui fasilidade eskolar, postu saude no sistema fornesimentu bee-moos hodi responde ba nesesidade báziku oioin komunidade sira nian iha nivel baze.
Objetivu hosi projetu ne’e mak atu hadi’a ambiente edukasional ne’ebé ijieniku iha Eskola Primária Aelafa. Estudantes ho numeru 100 resin mak hetan benefísiu hosi edifísiu eskola foun ne’e ho total sala de aula 3 no sentina 5 iha eskola refere.
GGP implementa ona projetu hamutuk 132 iha munisípiu 13 hotu hahú kedas iha tinan 2000. Programa sira ne’e barak liu mak fornese asisténsia infraestrutura báziku, inklui fasilidade eskolar, postu saude no sistema fornesimentu bee-moos hodi responde ba nesesidade báziku oioin komunidade sira nian iha nivel baze.