Serimónia Inaugurasaun Projetu Atualizasaun Estrada Nasionál Nu. 1
2022/8/26



Iha loron 26 fulan Agostu tinan 2022, serimónia inaugurasaun Projetu Atualizasaun Estrada Nasionál Nu. 1 finansiadu husi Governu Japaun realiza iha Igreja Sao Tiago, Hera, Dili. Serimónia ne’e organizadu hosi Ministru Obras Publikas, S. E. Sr. Abel Pires da Silva, S. E. Dr. Rui Gomes, Ministru Finansas, ofisiais governu balun, no Sr. Masami KINEFUCHI, Embaixador Japaun nian ba Timor-Leste, entre sira seluk mak marka prezensa ona iha serimónia refere.
Japaun fornese ona empréstimu ho funan ki’ik (concessional loan) atu finansia servisu enjeñeria (Dili – Baucau) no servisu konstrusaun (Dili – Manatuto). (Servisu konstrusaun entre Manatuto ho Baucau finansiadu ona hosi ADB). Ne’e mak empréstimu dahuluk ne’ebé Timor-Leste foti husi parseiru dezenvolvimentu, loke dalan ba país ne’e atu implementa projetus infraestrutura barak liu tan atu kontribui ba dezenvolvimentu país ne’e nian, uza opsoins diferenti ba finansiamentu nian..
Objetivu hosi projetu ne’e atu hadi’ak rede transporte no distribuisaun fízika liuhosi atualizasaun estrada hosi Dili to’o Baucau, ho nune’e bele kontribui ba dezenvolvimentu sosio-ekonómiku Timor-Leste nian.
Japaun fornese ona empréstimu ho funan ki’ik (concessional loan) atu finansia servisu enjeñeria (Dili – Baucau) no servisu konstrusaun (Dili – Manatuto). (Servisu konstrusaun entre Manatuto ho Baucau finansiadu ona hosi ADB). Ne’e mak empréstimu dahuluk ne’ebé Timor-Leste foti husi parseiru dezenvolvimentu, loke dalan ba país ne’e atu implementa projetus infraestrutura barak liu tan atu kontribui ba dezenvolvimentu país ne’e nian, uza opsoins diferenti ba finansiamentu nian..
Objetivu hosi projetu ne’e atu hadi’ak rede transporte no distribuisaun fízika liuhosi atualizasaun estrada hosi Dili to’o Baucau, ho nune’e bele kontribui ba dezenvolvimentu sosio-ekonómiku Timor-Leste nian.

“Ohin loron mak loron vitoriozu ida tan ba dezenvolvimentu país ida ne’e nian. Estrada ida ne’ebé ita asisti dadaun ninian konkluzaun ne’e, mak estrada ne’ebé ema barak hein no importante teb-tebes”, Embaixador Kinefuchi hateten iha ninia diskursu no esplika, “Estrada foun ida ne’e nahe totalmente ho asfaltu durável no nia luan aumenta husi metru 4 ba metru 6 ka 7. Estrada ne’e ekipadu mos ho drenagem no moru protesaun sira. Agradese ba konkluzaun husi servisu atualizasaun ida ne’e, viagem husi ita nia kapital Dili ba sidade boot segundu, Baucau sai konfortável liu tan no lori tempu menus liu; tempu viagem husi oras 5 tuun kuaze metade ba oras 2 ho balun”.

Nia mós salienta, “Ida ne’e sei lori benefisiu ekonómiku no sosial ne’ebe boot tebes ba dezenvolvimentu maior husi país ida ne’e. Ida ne’e sei espande liutan transportasaun merkadorias no mobilidade ema nian, nune’e laiha dúvida katak ida ne’e sei hasa’e oportunidade ba investimentu no turismu. Impaktu global iha futuru sei sai presiozu tebes ba Timor-Leste”.
“Novidade husi projetu ida ne’e mak iha utilizasaun “empréstimu ba Yen ho funan ki’ik (concessional Yen loan). … Projetu ida ne’e mak primeiru iha ne’ebe Timor-Leste utiliza empréstimu konsessional husi kualker parseiru dezenvolvimentu ida, no ho ida ne’e loke dalan ba utilizasaun eskema ida ne’e ba konstrusaun infraestrutura ho parseiru desenvolvimentu sira seluk hanesan Banku Dezenvolvimentu Asiátiku (ADB) no Banku Mundial (WB)”.
Hateke ba pasadu, nia esplika, “Ha’u kontenti tebes katak ohin, iha vigesimu aniversáriu, ita selebra dadaun konkluzaun husi projetu ida ne’e iha Dili. Ida ne’e halo há’u sente katak projetu ida ne’e mak símbolu ida husi ita nia amizade kontínua”. Embaixador mós mensiona kona-bá Primeira Festival Japaun nian realiza iha Dili iha semana kotuk ne’ebé halibur serka ema Timor-oan na’in 2,000 iha Timor Plaza, no taka ninia deskursu hodi hateten, “Bazeia ba relasaun amizade no koperasaun durante tinan 20, ha’u hakarak atu konsolida liu tan ita nia relasaun ida ne’e ba tinan 20 tuir mai, tinan 50 no barak liu tan”.