Komemorasaun 20º Aniversáriu Relasoens Diplomátikas ho Timor-Leste iha okaziaun Loron Nasional Japaun nian iha 21 Fevereiru : Jantar Ofisial ho Ministra Negosius Estranjeirus no Kooperasaun

2022/2/21
Embaixador Masami Kinefuchi
Ministra Negosius Estranjeirus no Kooperasaun, S. E. Sra. Adaljiza Magno
Foto Grupu
 Japaun selebra Imperador nia Tinan, iha 23 Fevereiru, nu’udar país ne’e ninia Loron Nasional. Iha 2022, Embaixada Japaun selebra Aniversáriu husi Sua Majestade Imperador Japaun nian ba dala 62 iha eventus separadus tolu hareé ba número kazu Covid-19 ne’ebe sa’e iha fulan Fevereiru no Marsu. Eventu primeiru mak jantar oficial iha Residensia Embaixador nian iha 21 Fevereiru konvida Ministra Negosius Estranjeirus no Kooperasaun, S. E. Sra. Adaljiza Magno nu’udar konvidada de honra.
 
 Iha eventu ida ne’e, Embaixador Masami Kinefuchi hateten katak, “Tamba pandemia Covid-19 ne’e, ami labele selebra Loron Nasional Japaun nian iha Timor-Leste durante tinan rua ikus, entaun selebrasaun ida ne’e mak primeiru iha Sua Majestade Imperador Naruhito nia ukun.”
“Lolos, selebrasaun ohin kalan ne’e iha signifikadu seluk, tamba tinan ida ne’e marka tinan 20 relasaun formal entre Japaun no Timor-Leste. Hareé hikas ba kotuk, ita hala’o ona viajen naruk ida, hakiak amizade no solidaridade durante tinan 20 ikus ne’e. Iha tinan 1999 Japaun sai uma-nain ba konferensia doadores internasional primeiru hodi apoiu Timor-Leste ninia harií-nasaun iha Tokyo. Hafoin ida ne’e, iha tempu ne’eba Primeiru Ministru Koizumi visita Dili hodi asisti restorasaun independensia, no halo kompromisu duradouro hodi apoiu desenvolvimentu nasaun foun ida ne’e nian. No ami halo ona.”
“Itaboot sira hotu hatene oinsa Japaun ajuda ona Timor-Leste nia rekonstrusaun no desenvolvimentu durante tinan barak nia laran. No Timor-Leste, iha parte seluk, sai ona belun diak ba Japaun no emar Japones. Nu’udar ezemplu ida, iha tinan 2011, ami sente impresionadu tebes ho imi nia apoiu no solidariedade wainhira Japaun hetan ataka husi rai nakdoko no tsunami ne’ebe mak boot tebes. Ami mos apresia tebes imi hotu nia apoiu kontínua ba Japaun iha senárius internasionais oi-oin durante tinan 20 ikus ne’e.
Ita harií ona relasaun ne’ebe forti bazea ba respeitu mútua no kompromisu hodi apoiu malu nu’udar balun lolos.”
“Desde ha’u to’o iha ne’e tinan rua liu ba, asistensia Japaun nian konsentra ba luta hasoru pandemia Covid-19. Montante husi ami nia asistensia ba área particular ida ne’e deit mak milhaun 20 dolares amerikanu. Área seluk husi ami nia apoiu forte mak rekuperasaun husi dezastre no prevensaun husi dezastre iha futuru. Ami mos to’o ona iha faze final hodi konklui ami nia asistensia foun ida ho eskala boot ba programa hahan no nutrisaun nian ho montante total milhaun 6 dolares amerikanu.
Hateke fali ba futuru, konstrusaun ba uma terminal foun aeroportu nian mak ami nia projetu infraestrutura prioridade primeiru. Ninia impaktu ba futuru país ida ne’e nian boot tebes. Ida ne’e sei sai projetu importante ida ba ita nia relasaun amizade kontínua no sei sai simbolu husi solidaridade ba tinan 20 oin mai no liu tan.”
 
“Mai kaer liman hamutuk, ita harií futuru ne’ebe nabilan!
Ha’u hakarak renova hikas kompromisu ida ne’e iha okaziaun di’ak ida ne’e, ohin loron.”