Embaixadór Japaun sublinha importánsia husi edukasaun no ko'alia konaba posibilidade atu haruka traballadór Timor oan sira ba Japaun Tilomar , Covalima

2022/1/20
Embaixador Kinefuchi no Diretor Eskola
Foto Hamutuk
Embaixador Kinefuchi no Estudante Sira
     Iha loron 20 fulan Janeiru 2022, Embaixadór Japaun sublinha importánsia husi edukasaun no ko'alia konaba posibilidade atu haruka traballadór Timor oan sira ba Japaun iha seremónia inagurasaun projetu asistensia Japaun nian iha Eskola Sekundária Téknika Vokasional, ESTV Claret nian iha Suku Maudemo, Postu Administrativu Tilomar, Munisípiu Covalima.
     Projetu ne’e hala’o konstrusaun sala de aula rua no dormitoriu ida iha ESTV Claret ho montante rihun 90 dolares Amerikanu no serimónia ne’e hetan partisipasaun S.E. Sr. Alarico do Rosario husi Sekretaria Estadu Formasaun Profisionál no Empregu (SEFOPE), Sr. Masami KINEFUCHI, Embaixadór Japaun ba Timor-Leste, reprezentante husi Municipiu Covalima,  reprezentante sira husi Ministeriu Edukasaun no entre sira seluk.
     Sr. Masami KINEFUCHI, Embaixadór Japaun ba Timor-Leste hatete katak, “Edukasaun no formasaun profesional importante tebes tamba Timor-Leste iha populasaun foinsa’e ne’ebe mak boot, no sira ida-idak, liu husi dalan ida ka seluk, sei leba responsabilidade boot harií nasaun nian no desenvolvimentu ekonómiiku no sosial husi país ida ne’e iha futuru. Ida ne’e mak razaun ida husi razoens sira tamba saida ita presiza atu investe makaas iha edukasaun iha Timor-Leste.” Japaun fó asisténsia ona ba konstrusaun eskola sira hanesan eskola primária, secundaria no eskola téknika vokasional iha territóriu tomak nasaun Timor-Leste nian liu-liu harií uma fakuldade enjeñaria UNTL nian iha Hera.
     Nia aumenta tan katak “Inaugurasaun ohin loron nian ne’e signifika liu do que inaugurasaun baibain ba Japaun. Tinan ida ne’e marka tinan 20 aniversariu restorasaun independensia Timor-Leste nian, no tinan 20 aniversariu estabelesimentu formal relasaun diplomátiku entre Japaun no Timor-Leste. Serimónia inaugurasaun ohin loron nian mak eventu ba dala uluk ba ami iha sekuensia selebrasaun tinan 20 aniversariu ba ita nia amizade no solidaridade.
     Ha’u kontenti tebes hodi selebra momentu ida ne’e hamutuk ho ita-boot sira ohin loron.”  Asistensia Japaun nian ba Timor-Leste durante tinan 20 resin ne’e ho volume ne’ebe mak boot no luan natoon, inklui projetu infraestrutura sira ho eskala boot, desenvolvimentu rekursu humanu, desenvolvimentu agrikultura, no fornesimentu servisu sosiais sira hanesan edukasaun, bee moos, saneamentu no servisu saude. Japaun mos implementa ona projetu ho eskala kiik sira hamutuk 150 iha suco lokal sira iha Timor laran tomak.”
     Embaixadór Japaun referee ba aspirasaun husi Timor oan barak atu ba Japaun hodi servisu no nia dehan “Tuir lolos, Japaun presiza servisu nain barak husi estranjeiru tamba ami nia populasaun diminui ba bebeik, no Japaun konvida dadaun servisu nain barak husi nasaun oi-oin. Agora dadaun ami deskuti hela ho imi nia governu, oinsa atu aproveita eskema ne’ebe mak iha ona. Ha’u espera katak depois pandemia Corona ida ne’e, foinsa’e Timor Oan sira bele ba servisu iha Japaun, hetan esperensia no kunhesimentu iha ne’eba, no fila fali mai hodi kontribui ba desenvolvimentu husi imi nia país rasik. Ida ne’e hotu depende ba esforsu husi imi nia Governu hodi halo arranjo nesessariu sira.”
     Nia mós salienta katak “Timor-Leste no Japaun iha similaridade barak los; geografia, kultura, kostume, mentalidade ema nian no seluk tan. Até ita nia nasaun nia naran, Nippon no Lorosa’e ne’ebe mak signifika hanesan! Então ha’u fiar katak imi bele atinji saida mak Japaun atinji ona!” no Governu Japaun iha komitmentu nafatin atu suporta dezenvolvimentu Timor-Leste nian.