Reprezentante husi Governu Japaun no CARE halo abertura ba fasilidade sistema bee harii husi projetu HAFORSA 2 iha Atsabe




Projetu HAFORSA 2, hanesan projetu ida ne’ebé ho objetivu atu hasa’e produtividade ba hortikultura ho foku espesiál ba igualdade jéneru, hetan fundus husi Governu Japaun ho montante aproximadamente hamutuk tokon 1 dolar Amerikanu ba tinan 3. Projetu ne’e iha foku espesiál atu hasa’e fornesimentu bee iha area sira ne’ebé maran no projetu ne’e implementa husi CARE ho kolaborasaun hamutuk ho Ministériu Agrikultura no Peskas.
Señora Kazumi Yamada, Vise-Xefe Misaun Embaixada Japaun iha Timor-Leste dehan, “Tinan ida ne’e marka ona aniversariu ba dala 20 ba estabelesimentu relasaun diplomatika entre Japaun no Timor-Leste. Povu Japaun sempre hamriik hamutuk ho povu Timor-Leste iha sira nia esforsu hotu ba dezenvolvimentu ekonomia no halo mudansa ba moris. Ohin loron, Timor-Leste nia ekonomia, ho dependensia ne’ebé mak boot ba rekursu natural, presiza diversifikasaun iha industria, no agrikultura sai hanesan setor importante ida ba nasaun ne’e nia futuru. Ida ne’e mak Japaun iha komprimisiu atu suporta projetu ida ne’e, ne’ebé mak kontribui atu hasa’e produtividade agrikultura nian.”
Señor Peter Goodfellow, Diretor País ba CARE iha Timor-Leste dehan “Lideransa sira husi feto sira ne’ebé mak sai hanesan membru ba grupu toos-nain sira sai importante tebes ba susesu projetu ne’e, no ami iha esperansa katak aspeitu husi feto nia lideransa no programa formasaun sira sei bele influensia projetu agrikultura seluk iha Timor-Leste iha futuru.”
Señora Yasuko Kikuchi, Diretora Programa ba CARE Internasionál iha Japaun, dehan “Periudu ba projetu HAFORSA 1 (2016-2019), haree ona mudansa barak, liu-liu ba produtividade ai-han agrikultura nian maibé projetu ne’e mos identifika katak asesibilidade ba bee hamosu limitasaun ba produtividade agrikultura nian. Ho foku espesiál ba konstrusaun sistema irigasaun bee-turuk no plástiku, projetu HAFORSA 2 konsege involve ona toos-nain sira atu hasa’e produsaun produtu hortikultura durante tinan ida nia laran no hadi’ak ona sira nia nesesidade”.
CARE servisu hamutuk ho grupu toos-nain hamutuk 12 iha suku 4 iha Atsabe, grupu sira ne’e balun faan sira nia produtu ba eskola lokal ba programa merenda eskolár, no mos ba merkadu lokal sira seluk. Tinan ida ne’e, grupu lima mak installa ona sistema irigasaun bee-turuk rasik no grupu hitu seluk mos harii ona sistema bee agrikultura nian. Sistema irigasaun bee-turuk ne’e ajuda ona toos-nain sira atu kuda sira nia modo ho servisu ne’ebé menus.
Projetu ne’e mos responde ona ba preokupasaun konaba balansu podér ne’ebé la hanesan entre toos-nain feto no mane atu dezafia hanoin tradisional konaba feto nia knaar iha agrikultura, promove servisu ne’ebé igual entre feto no mane no mos fó espasu ba feto no mane atu kontribui ba foti-desizaun no avansa feto nia empoderamentu ekonomiku.