Governu Japaun kontinua suporta toos-nain no komunidade sira iha Atsabe ho parseria hamutuk ho CARE

2023/2/10
Foto grupo
Embaixador Kimura no Sra. Yoko Ito, Manejer Projeitu husi CARE International Japan
Asina akordu
     Dili, 10 Fevereiru, 2023 – Governu Japaun kontinua fó suporta ba toos-nain no komunidade sira iha Atsabe, liu husi parseria hamutuk ho CARE International Japan no CARE International iha Timor-Leste. Iha loron 10 Fevereiru, Tetsuya KIMURA, Embaixador Japaun iha Timor-Leste no Yoko ITO, reprezentante CARE, asina akordu fundus ba tinan datoluk projetu “Hasa’e Fornesimentu Sistema Bee ba Agrikultura iha Atsabe (HAFORSA 2)” nian. Implementa iha Atsabe iha munisipiu Ermera, projetu ne’e hetan fundus husi Governu Japaun liu husi CARE International Japan.
     Asina akordu ida ne’e marka inisiu ba tinan datoluk projetu nian, komesa husi Fevereiru 2023 to’o Fevereiru 2024 ho fundus hamutuk US $310,269. Projetu HAFORSA 2 (2020-2024) hametin liu tan susesu sira husi projetu HAFORSA 1 (2016-2019), partikularmente atu hasa’e produtividade agrikola liu husi estabelesimentu fasilidade bee agrikultura no asegura kapasidade husi grupu toos-nain sira atu halo manutensaun ba fasilidade sira.
     Iha tinan daruak ba projetu ne’e, CARE servisu hamutuk ho grupu toos-nain lokal hamutuk 12 iha suku hat. Grupu balun fan sira nia modo-tahan iha eskola lokal sira ba programa merenda eskolár, no grupu seluk fan iha merkadu lokal. Grupu lima mak estabelese ona sistema bee agrikultura iha 2021 no haluan ona sira nia toos tinan kotuk. Grupu hitu tan mak harii ona sistema fornesimentu bee agrikultura tinan kotuk. Adisionalmente, introdusaun sistema irigasaun bee-turuk fó dalan ona ba toos-nain feto sira atu hadi’ak produtividade ba kuda modo-tahan.
     Iha tinan datoluk nian, projetu ne’e iha objetivu atu hasa’e sustentabilidade iha intervensaun hodi fasilita toos-nain no sira nia komunidade atu sai autosufisiente liu periodu operasional projetu nian, partikularmente atu asegura produsaun hortikultura nafatin aumenta no nafatin halo manutensaun ba fasilidade hirak ne’ebé harii ona ho suporta husi projetu.
     Projetu ne’e hatudu ona aumentu husi produsaun agrikola, no projetu ne’e mos iha objetivu atu responde ba dezigualdade jéneru entre toos-nain feto no mane liu husi dezafia norma jéneru, promove fahe knaar no responsabilidade ne’ebé igual no podér foti desizaun iha uma-laran no komunidade. CARE fornese ona formasaun atu hasa’e feto nia abilidade atu lidera hodi bele partisipa iha prosesu foti desizaun iha area agrikultura.
     Susesu husi projetu ne’e refleta mos komprimisiu forte no kontribuisaun Japaun nian atu hadi’ak nutrisaun iha Timor-Leste, liu husi kultivasaun modo-tahan ne’ebé nutritivu ba uma-kain no eskola lokal sira.