Tuir lei internasional no basea ba historiku, Takeshima nudar parte integrante no inerente husi teritoriu Japones. Mosu disputa territorial ida ho Republika Korea (ROK) kona ba Takeshima, no foin lalais ne’e Presidenti Lee ilegalmente sama ain iha Takeshima. Pozisaun Japaun nian mak ita tenke resolve disputa territorial ida ne’e ho kalma, justu no dalan dame basea ba lei internasional.
Basea ba idea ne’ebe mak mensiona iha leten, iha 21 de Agostu, Japaun ofisialmente aprezenta ROK ho proposta diplomatika ida ba interpor rekursu husi Tribunal Internasional de Justisa (ICJ) liu husi akordu espesial ida entre nasaun rua ne’e no proposta kona ba konsiliasaun basea ba “Troka Notas ne’ebe mak nudar akordu entre nasaun rua ne’e kona ba oinsa atu resolve problema disputa” iha disputa kona ba soberania husi Takeshima atu bele resolve ho kalma, justu no dalan dame basea ba lei internasional. Oinsa mos, iha 30 de Agostu Governu ROK resposta liu husi nota verbal ida katak nia la simu ami nia proposta ne’e.
Republika Korea nudar membru importante ida husi komunidade global no apoiu Estadu de Direitu sosiedade internasional tomak liu husi ninia atividades SIRA IHA Nasoens Unidas no organizasoens internasional sira seluk. Alende ne’e, ROK mos tau ninia a’an iha pozisaun slogan ho naran “Korea Global”. Ho ida ne’e, Japaun espera katak ROK bele simu Japaun ninia proposta ho justu no inequivokamente afirma sira nia afirmasaun iha ICJ, se nia realmente akredita ninia reivindikasaun kona ba ilha ne’e. Tamba ne’e, resposta husi ROK ne’ebe mak la indika kualker proposta kontador espesifiku hodi resolve kazu Takeshima extremamente decepcionante.
Governu Japaun sei kontinua halo medidas apropriadu ho hanoin atu resolve kestaun ne’e tuir lei internasional iha dalan kalma no dame, inklui mos medidas hanesan submisaun unilateral kona ba disputa ba iha ICJ.
Maske agora dadaun ROK tenta atu asosia kestaun Takeshima ho kestaun entendimentu istoria, ida ne’e adekuadu atu deskuti kestaun Takeshima nian iha kontekstu entendimentu istoria. Desizaun Gabinete Japones iha 1905 hodi inkorpora Takeshima ba iha Perfeitura Shimane, ne’ebe mak sei esplika tuir mai, para atu hodi “reafirma” Japaun ninia reivindicação sobre nia soberania. Durante period inisial era Edo nian, Takeshima utilizadu ona husi komersiantes sira husi Yonago iha Tottori kla ne’ebe mak envolve iha atividade kaer abalones no liaun tasi ne’ebe mak hetan lisensa husi Shogunate <Anexu 1>. Tamba ne’e, Japaun estabelese ona ninia soberania tarde liu mak iha meadu sekulu 17. Realidade katak ROK tenta atu deskuti kestaun ida ne’e iha relasaun ho kestaun entendimentu istoria indika katak ROK laiha konfiansa ba soberania Takeshima nian.
Kestaun Takeshima nudar problema ida katak aktu ROK nian hodi halo okupasaun unilateral ne’e konsistente ga lae ho lei no justisa husi komunidade internasional. Maneira ne’ebe mak diak liu atu koalia kona ba disputa internasional mak liu husi dalan “lei no justisa” komunidade internasional nian, hodi diskuti antes ICJ no to’o ba konkluzaun ida. Governu Japaun sei kontinua ho makaas halo kazu ne’e ba ROK hodi resolve disputa ne’e basea ba lei internasional ne’ebe logiku.
Enkuantu Japaun halo dadaun esforsu makaas foin lalais ne’e hodi estabelese relasaun ba oin ho ROK iha nivel oi-oin, maibe iha 10 de Agostu Presidenti Lee ilegalmente ba sama ain iha Takeshima hodi estraga tia relasaun diak ne’e. Japaun espera katak ROK sei responde sinseramente ba Japaun nia boa fé husi amizade sosiavel.
[Faktus Historiku]
Dokumentus historikus oi-oin konfirma katak Japaun estabelese ninia soberania sobre Takeshima pelu menus até meados do século 17. Alende ne’e, laiha evidensia katak Korea kontrola ona Takeshima antes estabelesemantu soberania territorial ne’ebe Japaun halo. Por ezemplu, ROK hateten katak ilha Usan, ne’ebe mak hakerek iha tekstu tuan Korea katak “Sinjeung Dong Yeoji Seungnam (edisaun revista ida husi peskiza Aumentada da Geografia Korea: 1531) mak Takeshima ohin loron. Oinsa mos, iha mapa “Sinjeung Dong Yeoji Seungnam (edisaun revista ida husi peskiza Aumentada da Geografia Korea) <Anexu 2>, Ilha Usan lokalizadu iha parte oeste husi Ilha Utsuryo. Mas na verdade Takeshima ne’e lokalizadu iha parte leste husi Ilha Utsuryo. Ida ne’e hatudu momos katak Ilha Usan ne’e laos Takeshima ohin loron.
Iha Jeneiru 1905, ami nia governu halo desizaun Gabineti ida hodi hatam Takeshima ba iha Perfeitura Shimane, reafirma hikas Japaun ninia intensaun hodi reklama soberania sobre Takeshima. Tuir mai, hafoin elaborasaun Tratadu Paz de San Francisco, ROK submete ba EUA atu husik hela pedidu hodi inklui Takeshima ba iha teritoriu Japaun. EUA rekusa pedidu ne’e, hafoin espresa ninia pozisaun katak Takeshima nudar teritoriu integral ida husi Japaun. Pozisaun ida ne’e tuir mai verifika ho faktu katak Takeshima moa sai nudar gama bombardeu ida ba Forsa EUA iha Japaun iha 1952 liu husi akordu bilateral ida iha Tratadu de Seguransa Japaun-EUA.
Relasiona ho faktus historiku no basea ba lei internasional, Takeshima mak parte integrante no inerente husi teritoriu Japones. Oinsa mos, iha 1952, ROK unilateralmente proklama fronteira artifisial ida haleu Takeshima (ne’ebe mak bolu “Linha Syngman Rhee”) hodi deklara ninia “soberania maritime” ba vastas bee iha linha laran, ne’ebe mak klaru viola lei internasional iha tempo neba (Nota). Linha ne’e inklui mos Takeshima iha laran no komesa ida ne’e ROK ilegalmente okupa Takeshima to’o ohin loron. Durante tinan 13 hafoin instalasaun “Linha Syngman Rhee” to’o halakon hikas ho konkluzaun husi akordu peskas entre Japaun-ROK, roo buka ikan barak husi Japaun mak hetan prende no peskador barak mak hetan kaer, halo barak mak lakon vida.
(Nota) “Linha Syngman Rhee” elaboradu ba alto mar no ROK deklara katak ida ne’e sei sai zona kontrolu no protesaun ba rekursus nasional ne’ebe mak sei tau iha soberania ROK nia okos. Konvensaun UN sobre Lei Tasi nian, ne’ebe mak introdus nosaun de jurisdição ida ba nasaun kosteira sobre 200 milhas náuticas da zona económica exclusiva, ne’ebe mak aprovadu iha 1982, no sai efeitu iha 1994.
Maske Japaun sujere on aba ROK katak kestaun kona ba soberania Takeshima sei submete ba ICJ iha 1954, 1962 no 2012, ROK rejeita tomak proposta hirak ne’e. Ho linha ida hanesan, iha 17 de Agostu, Primeiru Ministru Japones Noda manda karta id aba Presidenti Lee sobre kestaun soberania Takeshima. Oinsa mos, parte ROK lakohi simu ida ne’e tamba iha liafuan “Takeshima”, no fo fila hikas, ne’ebe la devia halo tuir pratika diplomatiku nian. Ida ne’e reasaun ne’ebe mak justu no inequivocamente se ROK hakerek hikas karta resposta se iha liafuan ruma ne’ebe mak husi parte ROK labele simu iha karta ne’e. tamba ne’e, faktus katak ROK rejeita atu refere kazu ne’e ba iha ICJ dala tolu nune’e mos faktu katak ROK fo fila hikas karta entre lideransa estadu tamba iha laifuan “Takeshima” indika katak ROK laiha konfiansa kona ba soberania Takeshima nian.
(Ba detail liu kona ba faktus no pozisaun Japaun nia, halo favor refere ba website tuir mai nee: http://www.mofa.go.jp/region/asia-paci/takeshima/ )
(c) Embassy of Japan in Timor-Leste Avenida de Portugal, Pantai Kelapa, Dili, Timor-Leste (P.O. Box 175) Tel: +670-3323131 Fax: +670-3323130